Intervju narejen za DIY hcpunk fanzin DOBAR DAN iz Srbije. Vprasanja je postavljal Nemanja, odgovarjal Tine2.
-----
1.Prvo bih hteo da ti zahvalim što si se odazvao pozivu za ovaj intervju. Pa hajde za pocetak mi reci ko danas cini Aktivnu Propagandu? Znam da ste imali i malu pauzu u radu pa ste se opet okupili. Posle te pauze je došlo i do promene u sastavu benda. Zašto je došlo do te pauze i kako je izledala postava Aktivne Propagande tad a kako izgeda sada?
..:NAMESPACE PREFIX = O />
Aktivna Propaganda smo danas Emir (bubanj), TineF (vokal), TineP (bas gitara+vokal) i Darjan (gitara+vokal). U ovakvoj postavi radimo od 2003. godine, kada nama se je kao zadnji pridružio Darjan. Baš prije toga je niz dogadaja utjecao na to, da smo za neko krace razdoblje prestali da sviramo. U pitanju su bili interesi pojedinaca i razliciti stupanj odgovornosti prema bendu. Tada nismo znali, dali hocemo još svirati ili ne, ali smo brzo shvatili, da imamo još puno volje i energije za rad povezan sa bendom i da ne možemo jednostavno dignuti ruke. U biti smo trebali samo malo vrijemena, da smo ponovo definirali naše ciljeve i naše želje i tako smo preko ove pavze dobro konsolidirali naš projekt. Dejan (koji je bio dio osnivacke postave) je mjesto prepustio Darjanu i od tada dalje je AP veoma produktivna, sve ide pozitivnim smjerom, ekipa je prava – dobro se slažemo, djelimo slicno mišljenje i vizije, sposobni smo kompromisa itd. – tako da se danas cini da nas ništa ne može zaustaviti na našem putu.
Inace u AP su u prošlosti svirali Dejan (gitara) i Želva (bas gitara) – dvojica koja je dio osnivacke postave, pa unekom kracem razdoblju i Leon od SODN' DAN. AP je osnivana krajem 1999. godine u Cukrarna skvotu. Nakon propada skvota smo neko vrijeme probe imali u iznajmljenom prostoru, a 2002. godine je bend našao prostor za probe i svoju produkciju u novom skvotu AC Molotov. Promjene postave i pavze u našoj prici su uvijek bile na neki nacin povezana sa prostorom gdje smo radili. Tako je bend prvi napustio Želva, kada smo se selili u AC Molotov ali je njegovo mjesto brzo popunio TineP (koji je svirao sa drugim bendovima u istom prostoru). Kako je bend napustio Dejan i na njegovo mjesto došao Darjan smo vec rekli, kao i kakva je danas situacija sa bendom i postavom.
2.Koliko se izdanja kriju iza Aktivne Propagande. Ja znam za ''Na ruševinama kapitalizma...'' CD i za split sa Sodni Dan MC. Da li imate još izdanja sem ova dva? I reci mi nešto više o tom splitu sa Sodni Dan. Kako ste došli na ideju da izbacite split? Muzika koju proizvodite se dosta razlikuje od one koju proizvodi Sodni Dan...
Da, u biti su ova dva izdanja jedine formalne izdaje AP, ali smo u periodu našeg postojanja neformalno distribuirali i neke druge materiale. Tako se je dobro proširio snimak sa koncerta na Radiu Študent, a u zadnje vrijeme smo podjelili veliki broj D.I.Y. CDa «Krvavi krog – Trashdemo 2006», na kojem se nalaze 6 naših najnovijih stvari. Isto tako su naše stvari našle svoje mjesto i na mnogim kompilacijama, koje su izdane u razlicitim zemljama svijeta. Zadnji projekt je u radu sada – a to je izdaja AP «Nepremagljiv odpor. Neskoncna borba. Neustavljiva revolucija.» koja predstavlja kolekciju našeg materiala do sada – u pitanju je izbor materiala sa svih dosadašnjih izdaja + neke live snimke i nekoliko najnovijih stvari. Radi se o CD-ju sa 70 minuta naše produkcije, svim takstovima... Za takvu izdaju smo odlucili zbog jednostavnog razloga, da su naše dosadašnje izdaje «soldout» i da jih nije moguce više dobiti u originalnom obliku, a interes za iste (kao i smisao nadaljnje distribucije istih) još uvijek postoji.
Šta se tice split kazete. To je naša prva izdaja. Material smo sa prijateljima sami snimili u Ljubljani i htjeli ovaj material sami izdati u samoizdavaštvu. Ali sa izdavaštvom nismo imali iskustva, nismo još imali svih mogucnosti za štampanje i druge tehnicke stvari, kao i novca. Tako je taj material stajao, do kada nije za izdaju materiala pokazalo interes anarhisticko izdavaštvo DHP iz Zagreba. Kada smo došli do te ideje, realizacija izdaje je bila brza i tako je ta kazeta brzo ugledala dan. Isto tako je ideja za split sa SODN DAN pala sa strane DHP, a nama se je takva izdaja cinila logicna, jer smo sa SODN DAN bili veoma dobri prijatelji, dosta smo svirali i radili zajedno, bili su jedan od najaktivnijih bendova tada u Sloveniji, kao i dosta aktivni u organizaciji i radu na underground punk sceni. Inace mislim, da njihov snimak na ovoj izdaji ne predstavlja najbolje njihovog rada i mislim, da imamo mnogo toga zajednickog sa njima. Oni su kasnije izdali jedan odlican CD i na LP-ju podjelili mjesto sa Bolestno grinje iz Pule, a danas na žalost ne postoje više.
3.Split sa Sodni Dan ste izdali za DHP. Zašto ste se odlucili za DHP i reci mi, uopšte, nešto više o toj saradnji sa DHP kolektivom?
Djeloma smo odgovorili na to pitanje vec u prošlom odgovoru. Znaci – material smo prvo htjeli sami izdati, ali je nedostatak iskustva i neznanje korišcenja strukture za izdajanje dovodilo do situacije, kada je material stajao bez pravog odgovora na pitanje izdaje. Kada je DHP predložio ideju za izdaju smo, naravno to podržali i mislim, da je to bilo najpametnije. Inace smo i tada i danas u potpunosti podržavali i poštovali rad DHP. Njihov rad predstavljajo jedan izuzetno pozitivan primjer, kako je nezavisno izdavaštvo na principima neprofitne logike moguce i govori o postojanju mogucnosti za stvaranje i realizaciju alternativa postojecim oblikama izdavaštva i kulturne produkcije, koja je uglavnom opterecena sa kapitalistickim vrednotama i komercialno/profitabilnom logikom.
Inace smo sa ljudima iz DHP djelili i mišljenje o mnogim stvarima i imali slican pogled - prvo na punk jedinicu, a drugo i na društvenu situaciju. Tako je taj zajednicki interes za stvaranje i produkcijo socialno/politicko angažirane punk scene i stvaranje pokreta protiv postojecem društvenom redu po naravnom putu dovodio do dubokog povezivanja i sudjelovanja. Postali smo dobri prijatelji i dobri drugovi na zajednickom putu. Mnogo smo sudjelovali i u nekom momentu je postojala veoma cvrsta vez izmedu scene u Zagrebu i Ljubljani. Naravno ta vez postoji i danas, ali na žalost nije toliko cvrsta i vitalna.
4. ''Na ruševinama kapitalizma...'' ste izdali za BUM records. Promena izdavaca? Zašto? Inace BUM recs. je deo AKD IZBRUHa gde vi imate dosta udela. Koje su vaše funkcije u AKD IZBRUHu? Znam da je sedište u Kranju a vi ste iz Ljubljane? Objasni mi malo.
Ako nastavim pricu iz gornjih odgovora budem rekao, da smo sa izdajom ovog CD-ja konacno realizirali naše želje, a te su bile, da naš material izdamo sami. Znaci, nije se radilo o tome, da nismo bili zadovoljnji sa sudjelovanjem sa DHP, nego se je radilo o situaciji, kada smo bili u stanju, da sami izdamo novi material. Kako si rekao – Bum records (inace slican projekt DHP-ju, ali sa manje kilometraže i manjim odstupanjima) je dio Alternativnog kulturnog društva Izbruh iz Kranja, a naš gitarist Darjan je jedan od osnivaca tako AKD Izbruh kao i Bum records. Znaci BUM je voden sa strane Darjana i suradnjika, pa smo na taj nacin mogli u potpunosti kontrolirati i usmjeravati rad oko izdaje i kasnije distribucije. Inace je bio proces izdanja u potpunosti naš, samo smo koristili strukturu i ekonomsko pomoc Bum records. Ali da tu sliku dopunim, sada se situacija integrira jer hocemo novu (prije spomenuto) CD izdaju napraviti u suradnji na relaciji DHP – BUM – AP. Mislim, da je to cak i najbolja varianta, koja meduostalim govori o mogucnosti dobrog sudjelovanja preko postojecih granica.
Da odgovorimo i na preostatak pitanja ili da razjasnimo vec kazano. Gitarist Darjan je iz Kranja, obadva Tineta smo iz Ljubljane, a Emir je prije nekoliko godina preselio u manji grad pored Ljubljane. Darjan je vrlo znacajan pojedinac u radu i razvoju AKD Izbruh, a svi ostali na razlicite nacine pomažemo ili sudjelujemo kod rada AKD Izbruh – ili sa fizickim radom, kod organizacije koncerata, izdaja, promocije ... Isto tako AP ima od 2003. godine i probe u prostorima Izbruhovog kulturnog bazena, tako da jesmo i fizicki povezani sa prostorom i organizacijom.
5.Imate dosta direktne i politicke tekstove. Ko je zadužen za pisanje tekstova? Mogu samo da ga pohvalim jer mu zaista dobro ide...
Hvala... Takstovi su produkti razlicitih autora. Osim nas iz benda su tekstove pisali i naši najbliži prijatelji i prijateljice, izmedu kojih trebam da izpostavim Predraga, Maju i Erika, koji su nama dosta pomogli oko toga. Inace je AP uvijek bila povezana sa lokalnom angažiranom punk scenom i na neki nacin je bila AP uvijek medij za promociju ideja i stavova te scene. Zbog toga nama dosta znaci, da kod AP produkcije sudjeluje i naša šira ekipa. Na taj nacin se više osjecamo povezano sa scenom i cjela stvar tako ima više smisla.
A oko samih tekstova bih rekao ovo... Naši tekstovi jesu dosta eksplicitni, ali mi se ponekad cini, da nas baš ta direktnost i stroga politicka angažiranost ogranicava. Nemojte me pogrešno shvatiti – za svim rijecima u potpunosti stojimo i tekstovi jesu iskreni odraz našeg razmišljanja, naših emocija, kao i naših frustracija i gnjeva (šta je produkt društvene situacije), ali... Htjeli bi, da se ne ogranicavamo i da ponekad možemo na drugaciji nacin predstavljati naše poglede, naša iskustva i slicno. Da ne bi izgledalo sve tako jednoznacajno... Jer mi nismo samo antifa borci na ulicama u interesu revolucije (koliko bi si možda to želeli) - isto tako smo i studenti, radniki, bezposelni, od života u kapitalizmu frustrirani i pod konstantnim stresom... Pa se možda pojavi koji tekst više sa osobne perspektive bez univerzalnog odgovora...
U biti bih iskoristio ovu priliku i pozvao sve, koji imaju neke ideje za ili vec napisane tekstove, pa nemaju medij za materializaciju istih, da nama jih pošalje i da jih možda mi pokušamo muzicko interpretirati na naš nacin. Jer mnogo puta fali tekstovi i mislim, da su potrebni razliciti pristupi i pogledi iz drugacijih perspektiva. Mnogo puta postoje ideje ali nama naše tjelo ne dozvoljava pozitivne kreativnosti, tako da je svaka pomoc i sudjelovanje više nego poželjno. Isto tako se osjecamo više dio scene i bolje povezani sa scenom ako na našem materialu radi i širi krug ljudi... Tako da – šaljite material!!!
6.Pesma ''Senza frontiere'' pocinje semplom koji govori o protestima u Ðenovi, a cela pesma ima jaku anti državnu poruku. Reci mi kad je nastala ta pesma i da li vas je taj nemili dogadaj u Ðenovi (ubistvo Carla) podstako da napravite ovu pesmu? Da li ste bili na tom protestu u Ðenovi a ako niste da li ste bili nekad na nekom protestu tolike razmere?
Ova pesma nije direktno povezana sa dogadajima u Ðenovi 2001. godine, ali jeste povezana sa Italijom, anarhistickim pokretom i pitanjima, koja su bila otvorena tokom protesta protiv G8. Nastala je nakon isto tako internacionalnih demonstracija, koje su organizirale anarhisticke organizacije iz Italije, protiv rasizma. To je bila ljepa manifestacija anarhistickih stavova do države, kapitalizma i negativnih proizvoda istih struktura poput rasizma. Na manifestaciji smo ucestvovali i ljudi iz Slovenije i Hrvatske, a refren ove pjesme je bio glavni slogan tih manifestacija. Sempl sa «izvještajem» Ðenovskih demonstracija i odgovora na ubistvo je izabran jer govori o internacionalnom karakteru anarhisticke borbe, te govori o tome kako za antiautoritarnu revoluciju protiv kapitalizma nacionalne i ostale (bile one u našim glavama ili u fizickom obliku) granice ne postoje.
Inace smo bili kao pojedinci na mnogim protestima, tako lokalnih kao i internacionalnih – i u Ðenovi, gdje je zajedno bio dobar broj drugarica i drugova iz Slovenije i Hrvatske i šta predstavlja jedno veliko iskustvo. Na lokalnom nivoju smo uvijek pomagali ili bili dio organizacije razlicitih protesta (antifa, MAY DAY protiv kapitalizma, protiv rata i NATO...). Isto tako smo dosta sudjelovali i sa ljudima iz globalnog anarhistickog pokreta i ucestvovali na mnogim internacionalnim dogadajima po Evropi (demonstracije poput antiWEF&WB Prag, antiNATO Prag, antiNATO Minhen, kontraEU Solun i slicno). Radili i sudjelovali smo i na anarhistickim aktivnostima u Hrvatskoj, Italiji... Pored protesta bih izpostavio i razlicite anarhisticke skupove poput Balkanskog anarhistickog sajma knjiga u Ljubljani i Zagrebu, konferencije protiv rata u Solunu ili kongresa anarhisticke Internacionale. Kod tih stvari više manje sudjelujemo kao pojedinci ili kao dio nekih grupa. Kao bend smo odradili samo nekoliko benefit koncerata, na kojima se je skupljao novac za neke anarhisticke aktivnosti, a jednom smo svirali posle demonstracija protiv Haiderove rasisticke politike u Avstriji na glavnom trgu u Celovcu. Bilo je interesantno jer smo bili jedini punk bend, a svirali smo posle partizanskog kora...
7.Imate Bazen u Kranju gde su svirali mnogobrojni bendovi. Pored koncerata tamo se dešavaju razne druge akcije. Reci mi nešto više o tom squatu i o squat sceni u Sloveniji uopšte.
Na ovo pitanje cemo odgovoriti iz perspektive pitanja skvotova u Sloveniji.
Ako bi odgovarao na prvu loptu onda bih rekao, da je danas situacija sa skvotovima i sa scenom slabija nego u prošlosti, ali kada bolje pogledamo realnu sliku odgovor nije više tako jednoznacajan. Sigurno je situacija danas drugacija. Ako govorimo o Ljubljani trebamo reci, da neki skvot kojeg bih upravljala »anarhopunk jedinica« (koja je u prošlosti bila glavni iniciator skvotiranja i gradnje avtonomne scene) danas ne postoji. Ako pogledamo skvotove, koji su postojali u zadnjim godinama i kod kojih smo sami sudjelovali kažemo – nakon Cukrarne skvota (gdje je osnivana Aktivna Propaganda i koji predstavlja prvi korak mlade skvoterske anarhopunk scene) postojala je Vila Mara, usporedno sa postojanjem koje je skvotiran i veci prostor gdje je ostvarena Avtonomna Cona Molotov (koja je predstavljala veliki korak naprijed jer je velicina prostora omogucavala mnoge aktivnosti i napredak scene/pokreta i kod koje se je organizirala velika i do neke mjere vrlo uspješna kampanja u podporu skvota, kada je ta napaden sa strane države i vlastnika). No AC Molotov, kao i Vila Mara su ispraznjeni vec duže vrijeme i porušeni. Oba dva prostora su danas koristena za parking (sic!). Zadnji pokušaj skvotiranja se dogodio 2003. godine, kada je ostvarena AC Galicija (taj skvot je bio vrlo dobar, mozda najbolji u organizaciji i sadrzaju) koja nije trajala dugo, jer su se kao i mi i državni aparati naucili kako uspješno zaustaviti naše skvotiranje. Prostor je tako vec nakon nekoliko mjeseci bio ispraznjen sa sudskim postupcima i jos danas nama osmero izmedu skvotera Galicije sudi država za taj cin. Nakon tog zadnjeg neuspešnog skvotiranja energija i volja te angažirane anarhopunk scene jeste pala na minimum i od tada o pokušajima novog skvotiranja nema rijeci.
Ali – u Ljubljani danas postoji skvot ROG – to je veliki prostor gdje je nekad bila tvornica bicikla. Taj prostor je skvotiran prošlog ljeta, a unutar njega djeluje mnogo razlicitih inciativa i projekta. Mnogo je umjetnika i kulturno-umjetnickih aktivnosti, postoji i Socialni centar oko kojega djeluje Antirasisticka mreža i grupa Dostje! (radi se o anti-kapitalistickim aktivistima, koji rade sa imigrantima i na mnogo drugim projektima). Naravno u Ljubljani još uvijek postoji AKC Metelkova, koja predstavlja legaliziran skvot. Danas tamo možemo naci svega i svacega (mnogo i takvih stvari, koje u neki takav prostor po mom mišljenju ne spadajo; npr. komercialno usmjereni klubovi i birci) ali ima i nekih pozitivnih stvari. U klubu Gromka kolektiv RAFAL redovito organizira DIY anarho punk/hc/crust koncerte. Postoji i anarho infoteka ŠKRATOVA CITALNICA a mali dio ljudi, koji smo sudjelovali kod skvotiranja Cukrarne, Molotova i Galicije se u Metelkovoj trudi konsolidirati i novi (vise aktivisticko usmjereni) infoshop.
Sigurno jedno od vrlo pozitivnih stvari oko tog pitanja predstavlja iskustvo Alternativnog kulturnog drustva IZBRUH iz Kranja, koji se je dugo borio legalnim sredstvima za prostor ali je zbog neposluha gradskih i državnih vlasti skvotirao zimski bazen i tamo ostvario IZBRUHOV KULTURNI BAZEN, koji postoji vec dobar niz godina i koji svakodnevno raste i se pozitivno razvija. Tamo imaju bendi probe (Aktivna Propaganda ima probe tamo vec nekoliko godina), redovito se organiziraju mnogi koncerti i festivali (razlicita muzika, ali baza jos uvijek ostaje angažirani punk), diskusije, video dogadaji i još mnogo toga. Grupa Izbruh radi i Bum records i mnoge druge projekte...
8.Pesma ''Oslobodimo si okove'' govori o Zapatistima i o njihovoj borbi za slobodu. Odakle ideja da se napiše cela jedna pesma o njihovoj borbi?
Pa dosta jednostavno. Ustaja Zapatista protiv neoliberalizma, americkog imperializma i mehickog despotizma predstavlja relativno pozitivan primjer uspješne borbe za bolju buducnost. Njihov primjer govori o tome, da alternative postoje i da alternative možemo postici u tom svijetu danas. Kad ovu pricu povežema i sa aktualnim širim dogadajima u južnoj americi možemo vidjeti, da se tamo dosta toga dogada i da se radi o jednoj dosta suverenoj antikapitalistickoj, ljevicarskoj fronti koja ima svoje utjecaje na globalnom nivoju. Mislim, da kod te price želimo izpostaviti pozitivna iskustva, a te su samo-organizacija, gradanski neposluh, revolucionarni duh, ponekad i negdje možemo govoriti i o anarhiji u praksi itd. Sa tom pricom smo na neki nacin dosta povezani jer imamo dosta drugarica i drugova, koji su dosta aktivni na potpori i solidarnosti sa revolucionarnim jedinicama u južnoj americi (posebno u Mehiki) i koji cesto i odlaze tamo i pomaže sa svojim doprinosom gradnji tih jedinica... Ali, da se vratim našoj pjesmi... poruka naše pjesme nije samo predstaviti Zapatisticku borbu... Poruka te pjesme govori o tome, da su Zapatisti u danim uslovima našli svoj nacin odpora i našli put da oslobode okove... Oni su to napravili sa oružjem.... Na nas je, da i mi u našim uslovima u našim krajevima nademo naš nacin i put prema oslobodenju, koji ce odgovarati danoj situaciji.
9.''Antifašisticna akcija'' je prava antifa himna. Reci mi da li je pesma nastala zbog sve veceg broja fašista/ica ili je drugi razlog u pitanju? Da li ih ima dosta u Sloveniji i da li imate problema sa njima?
Ova pjesma je jedna od prvih koje su nastale kod AP, a govori o jednom potpuno realnom iskustvu i predstavlja sliku našeg mišljenja i rada u to vrijeme. Situacija je bila, da se je neonazi skinhead scena u Sloveniji krajem 90-ih i pocetkom novog stoljeca pocela organizirati i rasti. Prije toga je teško govoriti o nekim vecim preblemima sa naci skinsima (mada ima i Metelkova vec od pocetka neko iskustvo sa time). Njihova scena je pocela rasti, više i više je bilo mladih ljudi, koje je zanimala njihova scena i kad je jednom bila dovoljno jaka – poceli su se problemi. Naci skinhead grupe su pocele redovito harati gradom i napadati ljude. Svaki tjedan smo culi za neki fizicki napad i povezano maltretiranje. (tada u biti nije bio još toliko jasan odnos (antifa)punk – (nazi)skin, jer punk nije bio jasno anagžiran, a skinsi isto tako nisu bili politicko opredeljeni). Ali kada su neonaciji poceli «raditi», spremala je svoj odgovor i mlada angažirana punk jedinica, koja je tada radila u skvotu Cukrarna. Roden je jaki antifa pokret, koji je sa ulicnim akcijama poceo vracati udarac i na taj nacin zapoceo pravi ulicni rat, koji je trajao nekoliko godina. Pored toga se je pocela i organizacija sada vec tradicionalnog antifa festivala u Ljubljana, sa kojim smo htjeli prvo pokazati na problem, a drugo ojacati antifa odnos na punk sceni. Konacno je punk zauvijek raskrstio sa naci – ne skinsima nego boneheadima. Od tada je antifa duh dosta jako prisutan na punk sceni i od tada je jasna granica. Znaci – pjesma je bila odraz te situacije i promocija ideja antifa aktivista iz Cukrarne skvota.
Taj ulicni rat je dosta zaustavio nasilje nacista i u neko vrijeme je izgledalo, kao da jih nema više i da nisu više aktivni. Ali kasnije se je pokazalo, da je opet došao novi val razvijanja naci struktura i tako trebamo na žalost reci, da je danas situacija sa nacistima najslabija. Oni su organizirani internacionalno u Blood and honour, organiziraju neke stvari (koncerti, produkcija i distribucija materiala...), a pokušavaju biti i politicko aktivni, jer na izborima njihovi clanovi kandidiraju na listama nacionalistickih stranaka. Isto tako su dobro integrirani u sferu navijaca, pa se i tamo dosta razvija nacionalisticki i rasisticki mentalitet. Fašisticki stavovi se danas može pronaci u Sloveniji na svakom koraku, a naci skinsi su samo mali dio te price. Nasilja na ulicama je manje (barem po našem znanju) ali je fašisticka aktivnost prisutna drugacije. Isto tako je radikalno ljevicarski pokret u Sloveniji trenutno u padanju, antifa street akcije skoro nema (samo kada je pitanje samoobrane i obrane nekih dogadaja), a isto tako i anarhisticki pokret nije baš aktivan. Na žalost. Situacija nije najbolja.
10.Dosta ste putovali dosta turneja iza vas. Koje ste sve krajeve Evrope posetili i sa kim? Gde je bilo najbolje i sa kojim bendom je vam je bilo najlepše ici na turneju?
Da, dosta smo svirali okolo i imamo za sobom vec dobar broj turneja i mnogo koncerata po mnogim razlicitim krajima. Bili smo na dve turneje u blizini (Avstrija, Švajcarska, Italija) i na dve šire srednjeevropske (Njemacka, Holandija, Belgija). Svirali smo dosta po Hrvatskoj, Italiji i Avstriji kamo dosta puta idemo samo na par ili samo na jedan koncert. Vec nekoliko puta smo otišli u Njemacku samo ne neki festival, benefit i slicno, jer imamo tamo dosta dobre prijateljske kontakte i uvijek nas zovu, da dodemo. Bili smo vec i u Srbiji i Rumunskoj, a sada se spremamamo za prvo pravo balkan turneju. Inace imamo stalno neke ponude za svirke svuda i imamo planove izradene vec za godine naprijed. Zbog ostalih obaveza tako i ne možemo odraditi svega šta bi htjeli.
11.Zašto ste bendu dali ime Aktivna Propaganda? Šta se krija iza tog imena?
Bendu smo ime dali po anarhistickom casopisu, koji je krajem 19. stoljeca izlazio u Trstu. Ime i casopisa i benda je samo druga verzija imena za anarhisticku taktiku znanom pod izrazom propaganda djelom koju su anarhisti upotrebljavali u drugoj polovici 19. stoljeca. Agenda ove taktike je propagirati anarhisticku borbu preko direktne akcije, koja se tada manifestirala u glavnom sa atentatima i drugim nasilnim akcijama. Mi mislimo, da ta taktika tada nije bila dobro izabrana i nije donesla nekih pozitivnih rezultata i tako taj dio anarhisticke povijesti u biti ne uzimamo bez kritike, ali... Ovo ime smo odabrali, jer se može ta taktika interpretirati i drugacije, a to je na nacin, kojeg sam vec napisao... Propaganda anarhisticke borbe preko direktne akcije i svakodnevne prakse. Kako su anarhisti u 19. stoljecu propagirali borbu preko atentata, mi danas na neki nacin propagiramo borbo preko naše muzike i sa našim nastupima, kao i preko principa po kojima živimo.
12.Na splitu sa Sodni Dan obradili ste MDC i to pesmu S.K.I.N.H.E.A.D. Odlicna pesma. Oni u aprilu dolaze u naše krajeve. Sigurno ste culi za kolicinu novca koju traže a koja je visoka. Kakav je tvoj komentar na sve to?
D.I.Y. or DIE!
13.U februaru krecete na turneju. Reci mi nešto više o tome. Koje krajeve cete posetiti? Da li idete sami na turneju ili sa nekim?
Pa evo. Balkan turneja je bila odradena u februaru ove godine. Odigrali smo 7 koncerata – po jednog u Hrvatskoj (Zagreb), Rumunjskoj (Timisoara) i Makedoniji (Skopje), a po dva u Srbiji (Beograd, Zajecar) i Grckoj (Solun, Atena). Trebali bi svirati i u Požegi, ali su tamo zbog problema sa prostorom koncert otkazali. Imali smo ponude i za Bukurest, Sarajevo i neke druge gradove, ali nama na žalost vrijeme i osobne obaveznosti nisu dozvoljavale, da turneju prosirimo. Inace cjela turneja je bila fenomenalna. Prvi put smo putovali sa bendom po balkanu i mislim, da se svi slazemo, da je to bila jedna od najboljih turneja do sada. Dosta je drugacija scena i situacija nego na zapadu i verovatno je i zbog toga bilo tako dobro. Svuda je bila organizacija na nivoju, ljudi su svuda bili predobri, a i svi naši koncerti su bili odigrani, posjeceni i podržani na najvisom nivoju. Pogotovo je bilo interesantno prvi put posjetiti Skopje i Grcku. Osjetiti balkanski temperament i toplinu ljudi. Kako sam rekao – super iskustvo, super turneja, super ljudi... Kao i uvijek – stvarno je ljepo, da možeš na taj nacin (preko rada, kojeg voliš) posjetiti gradove, upoznati i družiti se sa dobrim ljudima, saznat neke nepoznate price, djeliti iskustva i graditi dobre kontakte – tako prijateljske tako drugarske – za buducnost i život. Prva liga i hvala svima, koji su ovo omogucili i pridonjeli svoj dio, da je sve to bilo tako dobro realizirano!
14.Šta mislite o borbi protiv multinacionalnih korporacija? Da li mislite da je dovoljno bojkotovati samo Coca-Colu a piti pivo (ili ne mora pivo, može sok) ili pušiti cigare koje proizvodi multinacionala i koje su plus testirane na životinjama? Da li je dovoljno kenjati protiv Nike multinacionale u All Star patikama, za koje znamo da su ogranak NIKE korporacije? Reci mi tvoje mišljenje o svemu tome.
Teško pitanje. Danas svi više ili manje na neki nacin živimo u kontradikcijama. Seremo protiv multinacionalnih kompanija, a kupujemo produkte tih istih kompanija zbog toga jer su najjeftiniji. Situacija je takva, da živimo u jedno usranom sistemu i vrijemenu globalnog kapitalizma i koliko pokušavamo izaci iz tog stanja i tog sistema, ne možemo. Živimo tu i danas i zbog toga smo ponekad u našim praksama prisiljeni, da živimo na nacin kakvog ne želimo. Dio smo tog sistema i ne možemo mu izbjeci. Naravno možemo dosta toga napraviti na našem osobnom nivoju. Živjeti „moralno" i prema našim stavovima, kupovati stvari u ducanima gdje eksploatacija nije najgora, koristiti produkte koji su ekološko i prema životinjama neproblematicki, koristiti second hand robu i slicno. Ali na taj nacin ne možemo promjeniti sistema. Ako se na primjer radi o bojkotu Coca Cole ili slicne kompanije... Da bi taj bojkot imao smisla, trebao bi biti organiziran masovno i trebao bi biti to aktivni bojkot – sa jasnim stavovima i zahtjevama upucenim direktno kompaniji i društvu. Ili kada kupujemo proizvode npr. lokalnih kompanija umjesto onih od multinacionalnih – i te kompanije na lokalnom nivoju iskorištavaju radništvo, i ove kompanije nisu „dobre" prema prirodi i životinjama – jer su i ove kompanije u kapitalistickom sistemu, gdje je profit jedini cilj i za kojeg ne trebaš nikakvih opravdanja. Da bi to imalo smisla, treba se promjenit baza sistema (nacin materialne produkcije i sa tim nacinom povezani društveni odnosi). Naravno, možemo se bolje osjecati, kada osobno prakticiramo „drugaciji svijet" i jasno – to je dobro i potrebno, ali za realne i radikalne promjene sistema trebamo se boriti i na drugim razinama. A to je naravno društvena, klasna razina. Organizirana kolektivna borba protiv kapitalizma.
15.Slovenija je dobro poznata sa svim svojim bendovima iz 80ih. Da li znaš šta se dešava sa svim tim ljudima? Da li je ostao neko iz te ekipe još uvek aktivan ili ne?
Baš sam jucer pricao sa jednim prijateljem, koji je bio vec tada na sceni i koji zna te ljude. Rekao je da ne zna baš, šta ti ljudi rade danas. Tako da i ja teško odgovorim. Znam, da u glavnom nisu više prisutni na punk sceni, ali neki rade na stvarima, koje su na neki nacin povezane (mirovni institut, izdavacka kuca...). Pojedinci još uvijek podržavaju hc punk scenu i posjete neke koncerte, a najustrajniji ponekad još love nazi skinse!
16.Kakvo je vaše mišljenje o sceni u bivšoj Jugoslaviji? Da li postoje neki bendovi koji su vaši favoriti na istoj? Ja mislim da je scena jako dobra i da ima dosta perspektivnih bendova. Sa kojim bendovima sa ex yu prostora bi ste voleli da zasvirate a sa kojima vam je bilo najlepše kada ste zasvirali?
Pa mislim, da ima scena na ovim prostorima za pocetak dobru tradiciju. To uvijek pomože, da se lakše nastavi rad. Isto tako imaju ovi prostori dosta interesantnu povijest, koja nije uvijek bila ljepa, ali je sigurno dosta utjecala na smjer u koju se je scena razvila. Recimo za vrijeme rata posle raspada Jugoslavije je hc punk scena razvila neki dosta jasan odnos prema ratu, nacionalizmu i drugim budalaštinama, koje su bile realnost (i jesu na žalost i danas) tada. U tom smislu je bila ta scena najnaprednija društvena grupacija u to vrijeme (kao i naprimjer za vrijeme padanja komunizma, kada je na svoj nacin protestovala protiv nepravdi i despotizmu Komunisticke Jugoslavije). Tako da jeste scena na ovim prostorima dosta posebna, specificna i zbog toga ima poseban kvalitet. Ima svoju pricu i rodila je poneke veoma zanimljive produkte. Dosta dobrih bendova, zina, prostora, ekipa, distribucijskih mreža i samoizdavaških produkta... Isto tako je kreirala dobro medjusobno povezanost i sudjelovanje preko nacionalnih granica. Mislim, da imamo na tim prostorima jednu dobru tradiciju, za koju mi ovdje kažemo – pravi balkanski anarcho hard core i/ili punk! Dosta nama znaci, da je na sceni veliki broj ljudi i aktivnosti samih politicko i socialno anagažiranih. Kada neki bend ili neka scena ima nešto pametno da kaže i da radi na nekim dobrim principima – onda je to uvijek dobro i u tome je smisao. Mislim, da ima dosta toga na tim prostorima. A šta se samih imena bendova tice bih izpostavio „stare" bendove poput Nula, Hocu?Necu!, Totalni promašaj, Apatridi, Bad Justice, Razlog za, Verbalni delikt, Radikalna promjena... A danas... Sigurno nama najbliži bend jeste AK47, sa kojim smo dosta (ali premalo) svirali i radili zajedno. Ima naravno još puno i bendova i prijateljica i prijatelja, sa kojim uvijek volimo, da sudjelujemo i radimo.
17.Tožibabe ili U.B.R.?
Tožibabe i U.B.R.!
18.Reci mi nešto više o sceni u Ljubljani, gradu odakle dolazite. Šta se dešava tamo? Ima li svirki? Ima li mladih ljudi koje interesuje hc/punk muzika i neka politicka angažovanost? Reci mi pošto ovde veoma slabo nailazim na mlade ljude koje interesuje tako nešto.
Ljubljana je mali grad, pa je tako i svega u manjim kolicinama. Ljubljana je u biti samo malo vece selo, jer ako banaliziramo, možemo reci, da svako svakoga pozna, ništa nije skriveno, sve se zna za sve i tako dalje. Ali je tako na nekin nacin i ljep grad J.
Kako sam vec u pitanjima oko skvotova govorio o tome, da se u glavnom sve šta je povezano sa undergroundom i (anarho)punkom dešava u AKC Metelkova – veliki stari vojacki kompleks, koji je skvotiran 1993 i legaliziran nekoliko godina kasnije. Tamo ima više prostora i klubova, a za nas su znacajni sljedeci: Gromka je klub gdje kolektiv RAFAL redovito organizira diy anarho punk/hc/crust koncerte razlicitih bendova, koji su na turnejama ili jednostavno dogovore za svirku. Ima dosta tih koncerata i dobro su posjeceni, ljubljanska punk scena se dosta poveziva na tim koncertima i u tom prostoru. RAFAL isto tako organizira u Gromki festivale poput ANTIFA FEST, HARD CORE AGAINST WAR i RAFAL FEST. Drugi prostor u Metelkvoj je Menza pri koritum gdje se isto tako ponekad organiziraju interesantni koncerti i slicni dogadaji. I u Gromki i U Mezni su se vec nekoliko puta organizirali i benefit koncerti/partiji, na kojima se skupljao novac za razlicite aktivnosti – ponekad za opremu klubova, durig put za infoshop ili sudske troškove skvotera. U Metelkovoj isto tako možete naci dva vec spomenuta socialna prostora ŠKRATOVA CITALNICA i INFOSHOP, gdje se skuplja mnogobrojni anarhisticki material, gdje se distribuira materiala i gdje se kuje zavjere... Generalno je struktura Metelkove uvijek korištena i za organizaciju i/ili realizaciju anarhistickih/antikapitalistickih aktivnosti.
Oko mladih ljudi je tako... Uocavamo problem, šta nema dosta mladih ljudi u sceni i scena se na taj nacin ne reproducira. Ali samo do neke mjere. Problem za mene znaci situacija, da je punk danas manje povezan sa socialnim i politickim djelovanjem i više jeste koncentriran na same koncerte i samu muziku. Tako da bi tu rekao, da se mi cini, da je scena prije 5 godina bila više angažirana, da je bilo više entuziazma i pozitivne energije za postizanje nemogucega i da danas nema puno toga. Sigurno fale fanzini i angažirane - organizirane grupe, jedinstvo i kolektivni rad. Što se samog anarhizma i anarhistickog pokreta tice je situacija slicna. Uvijek je teško ostvariti platformu, koja bi omogucavala šire povezivanje i više kolektivnog rada. Interes za anarhizam je ponekad prisutan, a drugi put nije. Dosta je težko napravati korak dalje od instant aktivizma i jednokratnih koalicija i projekta. Kontinuitet rada je slab i ne možemo govoriti samo o pozitivnom razvijanju.
Ali kako sam vec spomenuo, imamo dosta suverenu organizaciju koncerata u Ljubljani sa RAFAL kolektivom i klubom GROMKA, u Kranju sa AKD IZBRUH i BAZENOM… Postoji i jedna izuzetno pozitivna iznimka što se scene u sloveniji tice, a to je scena HARD CORE KRŠKO. Tamo ima i mladih ljudi i novih bendova, organiziraju se koncerti i postoji neki izuzetno pozitivni moment kod njih. Scena se sa koncertima dopunjava i po drugim gradovima. Ponekad se ipak cini, da sve nije tako crno I da još uvijek postoji interes za ovu scenu sa strane mladih generacija, tako da…
19.Cime se bave clanovi Aktivne Propagande sem što svirate?
TineP je aktivan i u dva druga benda – Hell patrol i Baka Yaro, Darjan «svira» u TNT i GRADSKA, ja sam svirao bubanj još u Klasofobija... Darjan inace dosta radi – u biti je u potpunosti zaposlen sa radom u Bazenu (koncerti, distribucija/izdavaštvo, snimanje...), a formalno je nezaposlen. TineP i TineF još studiramo (multimedijska produkcija, sociologija), a Emir radi sa multimedijima (snima bendove, radi zvuk na koncertima, svira ponekad još u kojem bendu...). Inace svi isto tako radimo na D.I.Y. hc punk sceni (TineP radi u klubu Gromka i sa kolektivom RAFAL), na anarhistickim aktivnostima i u pokretu. Na neki nacin smo obicni ljudi, ali sa drugacijem razmišljanjem i zbog toga radimo to što radimo. Još za žutu štampu informacija, da je TineF i nogometni sudac!
20.Koji su vaši omiljeni bendovi? Bendovi koje nikad necete prestati da slušate i da se pronalazite u njihovim tekstovima?
Jao... Ima puno toga... Svako od nas ima neki svoj ukus i neke svoje preference, ali neka ipak pokašam, da pokažem, koji bendovi najviše utjecu na nas i koje volimo, da slušamo. Svi volimo i poštujemo balkanske bendove – tako one iz 80-ih godina, kao one iz 90-ih i ove od danas. Balkanske sam vec zapisao u nekom gornjem odgovoru, tako, da jih ovdje necu ponavljati. Anarcho punk svih struja nama je dao nešto, tako stari, tako i novi. Inace volimo i dobru hard core spiku, a danas se dosta sluša i „moderne" bendove poput Tragedy, Ekkaia, Wolfbrigade... Ne znam... Ipak nisam bendove napisao... Hm... Drugi put cemo eksplicitno odgovoriti.
21.Hvala ti puno na ovim odgovorima i sve najbolje! Nešto za kraj? Možda neka poruka meni?
Puno ti hvala za ovaj intervju i interes koji si pokazao. Oprosti, što nama je trebalo nekoliko više vrijemena od dogovorenog za ove odgovore, pa i za našu slovensko-srbsko-hrvašcino J. Nadam se, da se razumije napisano. Puno vam hvala svima, koji ste pomogli, da je naš posjet Zajecaru bio tako dobar i nadam se, da se uskoro negdje opet sretnemo. Nastavite dobar posao tamo i sretno sa zinom. Pozdravio bi i sve naše prijateljice i prijatelje i još jednom pozvao sve koji imaju interes za bilo kakvo sudjelovanje sa nama, da nama se jave preko kontaktnih adresa!
E-mail: Akd_izbruh@yahoo.com (subject: Aktivna Propaganda)
Telefon: +386 / (0)31 - 465 – 531 (Tine)
Web: www.myspace.com/aktivna666